U predizborno vrijeme imena kandidata često ostanu svedena na prezime, broj na listi i nekoliko političkih poruka. Iza svakog tog imena, međutim, postoji životna priča.
Kod Zane Babanović ta priča počinje u Travniku.
Po obrazovanju je vezana za ono što je možda jedno od najvažnijih pitanja svakog društva – riječ, obrazovanje i kulturu. Završila je Filozofski fakultet, Odsjek za bosanski jezik i književnost. Danas je vijećnica u Općinskom vijeću Travnik, gdje djeluje kao predstavnica Naroda i Pravde.
Ali njena priča u javnom životu nije počela kandidaturom za viši nivo vlasti.
Počela je mnogo bliže građanima – u lokalnoj zajednici.
Vijećnica koja je otvorila pitanje transparentnosti
Jedna od inicijativa po kojima je Zana Babanović ostala zabilježena jeste prijedlog da se sjednice Općinskog vijeća Travnik prenose uživo.
Ideja je bila jednostavna: ako je rad vijeća javan, onda bi građani trebali imati mogućnost da taj rad i prate.
Inicijativa je kasnije realizirana, a Babanović je tada govorila o potrebi veće transparentnosti, odgovornosti i informisanosti građana o radu lokalne vlasti.
Za nju, očigledno, politika nije trebala biti samo ono što se događa unutar vijećnice.
Jedna od tema kojom se bavila bila je i podrška učenicima i njihovim porodicama. Među inicijativama koje je javno navela nalazi se i ona za sufinansiranje đačkih karata učenika srednjih škola, posebno imajući u vidu porodice i učenike iz ruralnih područja.
To pitanje nije ostalo samo na jednoj inicijativi. Babanović je ponovo tražila da se u budžetu planiraju sredstva za ovu namjenu.
Od đačke karte do pitanja sela i poljoprivrede
Posebno mjesto u njenom vijećničkom radu zauzimaju pitanja poljoprivrede i ruralnih područja.
U javno dostupnim podacima o njenom radu navedena je inicijativa za održavanje tematske sjednice o stanju poljoprivrede na području Općine Travnik, kao i pitanje implementacije tadašnje strategije razvoja poljoprivrede.
U decembru 2025. godine Babanović je saopćila da su joj se obratili poljoprivrednici iz Biljanske regije te da je zajedno s njima pripremljen zahtjev za povećanje poljoprivrednih subvencija. Najavila je i djelovanje kroz budžetske amandmane.
U toj priči posebno je naglašavala vezu između sela i grada – pitanje proizvodnje, opstanka ljudi na selu i razvoja lokalne privrede.
Travnički proizvodi kao dio identiteta grada
Travnik nije samo administrativno središte.
On ima svoje proizvode, tradiciju i prepoznatljiv identitet.
Zato je među inicijativama Zane Babanović i ona koja se odnosila na zaštitu geografskog porijekla, oznake originalnosti i tradicionalnog ugleda proizvoda sa područja Travnika, među kojima su travnički sir i travnički ćevap.
U vremenu kada se sve više govori o lokalnoj proizvodnji i potrebi da domaći proizvodi dobiju veću vrijednost, takva pitanja imaju i ekonomsku i kulturnu dimenziju.
Jedna odluka, mnogo reakcija: borba za javne površine i interese građana Travnika
Jedna od tema kojoj je Zana Babanović posvetila posebnu pažnju bila je Odluka o parkinzima, protiv koje se borila institucionalnim putem – od Kantonalne tržišne inspekcije pa sve do Federalne uprave za inspekcijske poslove. Smatrala je da je takva odluka nepravedna prema građanima, posebno zbog pretvaranja javnih površina ispred stambenih zgrada u parking-prostore i uvođenja dodatnih nameta. Upravo je ova inicijativa naišla na značajnu podršku građana i postala jedna od zapaženijih tema njenog vijećničkog djelovanja.
Kultura, Travnik i ljudi koji su ostavili trag
U oktobru 2025. godine Babanović je podnijela i inicijativu da Centar za kulturu Travnik, ili jedna od ulica u gradu, ponese ime Josipa Pejakovića – Travničanina čiji je umjetnički rad obilježio kulturni prostor Bosne i Hercegovine.
I ova inicijativa govori o jednoj drugoj strani njenog političkog angažmana – odnosu prema kulturi, tradiciji i ljudima koji su svojim radom obilježili Travnik.
Pitanja koja nadilaze dnevnu politiku
Krajem 2025. godine Babanović je, zajedno s drugim vijećnicama Općinskog vijeća Travnik, zatražila hitnu tematsku sjednicu posvećenu nasilju nad ženama nakon tragedije femicida u Mostaru.
U javnom obraćanju naglašavala je potrebu za ozbiljnijim institucionalnim dijalogom i efikasnijim djelovanjem institucija na zaštiti žena.
To je još jedno pitanje koje je otvorila kroz lokalni politički angažman, ovaj put izvan klasičnih tema budžeta, infrastrukture i lokalne ekonomije.
Od lokalnog vijeća prema novoj političkoj ulozi
Zana Babanović danas se nalazi u novoj fazi svog političkog puta.
Centralna izborna komisija BiH za 2026. godinu vodi Narod i Pravdu među ovjerenim političkim subjektima, dok su aktuelne kandidatske liste i koalicije dio izbornog procesa koji je u toku.
Njena dosadašnja politička priča, međutim, nije počela velikom funkcijom.
Počela je u lokalnoj zajednici – kroz vijećničke inicijative, pitanja građana, obrazovanja, poljoprivrede, kulture i transparentnosti rada institucija.
Od zahtjeva da građani mogu pratiti sjednice svog vijeća, preko pitanja đačkih karata i podrške poljoprivrednicima, do zaštite travničkih proizvoda i očuvanja kulturnog sjećanja – teme su bile različite, ali im je zajedničko to što su vezane za svakodnevni život i identitet Travnika.
I upravo tu se može posmatrati politički put Zane Babanović.
Ne kroz jednu funkciju.
Ne kroz jednu predizbornu poruku.
Nego kroz godine lokalnog političkog angažmana i pitanja koja je otvarala u Općinskom vijeću Travnik.
