Urgentna medicina predstavlja medicinsku specijalnost koja se bavi zbrinjavanjem hitnih, iznenadnih i po život opasnih stanja kod pacijenata. Ipak, uprkos njenoj velikoj važnosti za zdravstveni sistem, sve je manje ljekara u Tuzli koji se odlučuju za specijalizaciju iz ove oblasti, prvenstveno zbog zahtjevnih uslova rada.
Specijalisti urgentne medicine su među prvim medicinskim radnicima koji dolaze do pacijenata u kritičnim situacijama, poput srčanog ili moždanog udara, gušenja i ozbiljnih problema s disanjem, obilnih krvarenja, teških alergijskih reakcija, trovanja, iznenadnog gubitka svijesti ili povreda nastalih u saobraćajnim nesrećama i padovima. Oni uglavnom rade u službama hitne medicinske pomoći, urgentnim centrima bolnica te u timovima koji intervenišu na terenu.
Uslovi rada, međutim, nisu jednaki u svim zdravstvenim ustanovama u Federaciji Bosne i Hercegovine. U Tuzli se, prema riječima ljekara, situacija posebno ističe, jer je interes za ovu specijalizaciju sve manji.
Na taj problem ukazao je i Igor Pejić, jedan od specijalista urgentne medicine u Bosni i Hercegovini, zaposlen u Službi hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Tuzla, tokom protesta doktora medicine i stomatologije održanih u tom gradu.
Prema njegovim riječima, statistika pokazuje da je u Tuzli zabilježen rast od oko 40 posto u broju pacijenata i pruženih usluga u službi hitne medicinske pomoći.
Pejić ističe da su uslovi rada u Tuzli značajno drugačiji u odnosu na neke druge kantone, poput Sarajevskog kantona.
“Radimo ispod normativa i standarda koji su predviđeni federalnim zakonom. U našem kantonu služba hitne medicinske pomoći organizovana je drugačije nego u Sarajevskom kantonu, što predstavlja prvi problem. Pravo na hitnu medicinsku pomoć imaju svi građani Bosne i Hercegovine, a zbog migracija kroz Tuzlu svakodnevno prođe između 20 i 30 hiljada ljudi koji se ne vode kao naši osiguranici. Mi svima moramo pružiti pomoć, dok nadležni zavod, odnosno vlada, naše usluge finansira prema broju osiguranika”, pojasnio je Pejić.
Dodaje da ljekari iz ove oblasti sve teže uspijevaju odgovoriti rastućim potrebama pacijenata, a upravo takvi uslovi rada dodatno smanjuju interes mladih doktora za ovu specijalizaciju.
“Ljekari se češće odlučuju za popularnije i privlačnije specijalizacije nego što je urgentna medicina. Generalno, Tuzla se već suočava s nedostatkom specijalista iz ove oblasti”, naglasio je Pejić.
On je bio među članovima Strukovnog sindikata doktora medicine i stomatologije Tuzlanskog kantona koji su protestovali u Tuzli, izražavajući nezadovoljstvo položajem specijalista i subspecijalista.
Kako navode iz sindikata, ljekari u Tuzlanskom kantonu nalaze se u neravnopravnom položaju u odnosu na kolege u drugim dijelovima Federacije BiH, posebno kada je riječ o koeficijentima za obračun plata.
